среда, 8. април 2009.

ADONISOV VRT (5)




ADONISOV VRT (4)




ADONISOV VRT (3)








ADONISOV VRT (2)











ADONISOV VRT (1)




Adonisov vrt je simbol kratog veka vegetacije i Adonisovog života. Stari Grci su sadili bilje u košare a zatim ostavljali na suncu da vene u čast boga vegetacije Adonisa.

Po grčkoj legendi Afrodita je prihvatila Adonisa, sina kralja Kipra Kinire i Mire preobražene u drvo izmirne i poverila ga Persefoni. Kraljica donjeg sveta zaljubila se u mladića i odbila da ga vrati. Afrodita, koja takođe nije bila ravnodušna prema Adonisu, žalila se Zevsu, i bog bogova odlučio je da Adonis jednu trećinu godine bude poveren Persefoni, drugu tećinu Afroditi, a u trećoj trećini bio bi slobodan da sam izabere svoje boravište.

Strast boginje ljubavi prema Adonisu izazvala je ljubomoru njenog ljubavnika Apolona. Na njega je poslao vepra koji mu je kljovama naneo smrte rane na preponi. Adonisova krv pretvorila se u sasu, prvi kratkotrajni prolećni cvet, dok je Afroditina krv, cureći iz ogrebotine koje su joj napravile kupine dok je žurila da pritekne u pomoć svom ljubavniku, bele ruže obojila u crvene.

Adonis predstavlja smrt i uskrsnuće prirode koja se neprestano tokom godine obnavlja; zimi silazi u kraljevstvo mrtvih da se pridruži Persefoni, u proleće se vraća na zemlju, sjedinjuje u ljubavi sa Afroditom da bi u leto dao plod. Jesen je njegov izbor, i svoje boravište pre umiranja obasipa zlatom.


Priredila: Nadica Janić

Literatura:

Feliks Giran, Žoel Šmit - "Mitovi i mitologija"
(Plato, Beograd, 2006)

субота, 4. април 2009.

NAKIT - LIK DUŠE




Ogrlica "Energija i svetlost" 
(masa za modelovanje, akril, dužina 60 cm) 
Autor: Nadica Janić


"Kamenjem, metalima i oblikom nakit simbolizuje ezoterijsku spoznaju. Tumači se i kao supstitut ili kao lik duše, u jungovskom smislu tog pojma. Predstavlja nepoznata bogatstva nesvesnog. S plana tajne spoznaje lako pređe na plan praiskonske energije: jer nakit je energija i svetlost.

Mnoge legende tvrde da se drago kamenje rađa iz glave, zuba ili zmijske sline, kao što se biser rađa u školjci: uvek jedinstvo suprotnosti, dragocenog i snažnog. Ali legendarno poreklo pokazuje da je sjaj dijamanata ili dragog kamena htonska svetlost, a njihova tvrdoća energija što dolazi odozdo. Zato, uprkos tvrdoći, oni ukazuju na strasti i nežnosti, imaju nečega majčinskog i zaštitičnog, jednako kao zemlja i pećina.

Nakit nije samo dragi kamen u prirodnom stanju, nego i izrađen kamen, delo draguljara i zlatara, te osobe koja ga naruči ili izabere. Tako se ostvaruje savez duše, spoznaje i energije, pa nakit postaje simbol osobe koja ga nosi i društva koje ga ceni. U svim epohama u posebnom tumačenju nakita posreduje, dakle, celi lični i kolektivni razvitak. 

Kada u igri zveči podrugljivo i jasno,
Taj svet što se metalom i kamenjem preliva
Ushićuje me, i ja volim besno i strasno
Stvari u kojima se zvuk sa svetlošću sliva."

(Šarl Bodler: "Cveće zla")


J.Chevalier - A.Gheerbrant, REČNIK SIMBOLA



Priredila: Nadica Janić