tag:blogger.com,1999:blog-80391597452071284462024-03-13T04:54:51.130-07:00ANIMA ART JEWELRYIstraživanje i eksperimentisanje u izradi nakita kao nosioca simbola, poruka i vizuelne komunikacijeanima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.comBlogger193125tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-30984186729413741382012-05-29T06:56:00.001-07:002012-05-29T06:57:54.421-07:00KUPALINA NOĆ<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><div style="text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-QFWfN3VrO_8/TcRFqVVjlXI/AAAAAAAALbM/78iTwhvP7LQ/s1600/b3.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="299" src="http://2.bp.blogspot.com/-QFWfN3VrO_8/TcRFqVVjlXI/AAAAAAAALbM/78iTwhvP7LQ/s320/b3.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/-rnisAKxt-mE/TcRFbl3bSZI/AAAAAAAALbA/5xWaKcdJQHc/s1600/b4.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="263" src="http://1.bp.blogspot.com/-rnisAKxt-mE/TcRFbl3bSZI/AAAAAAAALbA/5xWaKcdJQHc/s320/b4.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><b><i><span style="font-size: x-small;">"Vatreni cvet"</span></i></b></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i> (masa za modelovanje, akril, dužina 60 cm)</i></b></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i>Autor: Nadica Janić </i></b></span></div><div style="text-align: center;"><br />
</div><div style="text-align: center;"><br />
<div style="text-align: left;"></div><div style="text-align: justify;">Prema slovenskim legendama, u proleće, u Kupalinoj noći cveta paprat, Kupalina sveta trava.</div><div style="text-align: justify;">„Vatreni cvet“ paprati ljubomorno su čuvali demoni. Ko bi poželeo da ga ubere morao je otići u šumu pre ponoći i uhvatiti trenutak kad se magični cvet rascvetava. Njegov pupoljak peo se uz biljku kao živo biće, stizao do vrha tačno u ponoć i rascvetavao se uz prasak, a cvet je bio toliko blistav i sjajan da je mogao zaseniti sve oko sebe. Junak koji je želeo da ga se domogne, morao je iskopati rov oko biljke i u njemu strpljivo sačekati. Pritom nije smeo gledati čudovišta u koja su se pretvarali demoni ne bi li ga zastrašili, niti odgovarati glasovima koji su mu se obraćali. Ako bi to učinio, bio bi izgubljen.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U Kupalinoj noći drveće je dobijalo moć da se oslobađa iz zemlje, da se kreće i da između sebe razgovara na svom tajanstvenom jeziku. Jedino onaj koji bi ubrao Kupalin cvet, „vatreni cvet“, mogao je da razume taj govor.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><br />
<div style="text-align: left;"><b>Priredila:</b> <i>Nadica Janić</i></div><div style="text-align: left;"><br />
</div><div style="text-align: left;"><b>Literatura:</b></div><div style="text-align: left;"><br />
</div><div style="text-align: left;">Feliks Giran, Žoel Šmit:</div><div style="text-align: left;"><i>MITOVI I MITOLOGIJA</i></div><div style="text-align: left;">Istorija i rečnik</div><div style="text-align: left;">"Plato", Beograd, 2006.</div><div><div style="text-align: left;"><br />
</div></div></div></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com4tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-19286339221910344392012-05-28T12:48:00.007-07:002012-05-29T06:40:15.531-07:00KUPALIN KULT<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><div style="text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-NO4QHUWhLJw/TcRFPPCFr4I/AAAAAAAALa4/HhHB5GGj7AI/s1600/b1.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="278" src="http://4.bp.blogspot.com/-NO4QHUWhLJw/TcRFPPCFr4I/AAAAAAAALa4/HhHB5GGj7AI/s320/b1.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-hgF1b-4MkXc/TcRFWcmfAxI/AAAAAAAALa8/hZVl6zTYPvc/s1600/b2.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="281" src="http://4.bp.blogspot.com/-hgF1b-4MkXc/TcRFWcmfAxI/AAAAAAAALa8/hZVl6zTYPvc/s320/b2.JPG" width="320" /></a></div><div style="text-align: center;"><b><i><span style="font-size: x-small;">Ogrlica "Plakoune trava"</span></i></b><br />
<span style="font-size: x-small;"><b><i>(masa za modelovanje, akril, koža; dužina 50 cm)</i></b></span><br />
<span style="font-size: x-small;"><b><i>Autor: Nadica Janić </i></b></span><br />
<div><br />
</div><div><br />
</div><div style="text-align: left;"><div style="text-align: justify;">Jedan od osnovnih elemenata Kupalinog kulta predstavljalo je obožavanje drveća, trave i cveća.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Tokom svetkovine, njegov se idol postavljao pod neko posečeno drvo, ukopano u zemlju. Kod baltičkih Slovena to sveto drvo bila je breza. Žene su sedale u kola i u povorci odlazile u šumu gde su birale brezu i potom je svečano dovozile na mesto slavlja. Drvetu su ostavljale samo gornje grane, kao neku vrstu venca na vrhu. Onda su ga, isto tako svečano, ukopavale u zemlju i na njega kačile cvetne vence. Ćitav ovaj ritual uvek su izvodile isključivo žene jer muškarci nisu smeli dodirivati sveto drvo. Potom se pred tom brezom obavljalo žrtvovanje klanjem petla.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Najživopisniji i najtajanstveniji deo Kupalinog kulta predstavljalo je traganje za svetim magijskim travama i cvećem.<br />
<br />
U rano proleće, u zoru, na dan svetkovine Kupale - boga radosti, odlazilo se u potragu za takozvanom „Plakoune travom“ to jest „travom suzavicom“ (botanički: <i>Salicaire</i>). Njen koren imao je moć da ukroti nečiste sile. Čovek koji bi je pronašao trebalo je da izgovori magijske reči:</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><i>Travo suzavice! Travo suzavice!</i></div><div style="text-align: justify;"><i>Dugo si i mnogo plakala,</i></div><div style="text-align: justify;"><i>ali ništa nisi postigla. </i></div><div style="text-align: justify;"><i>Neka tvoje suze ne teku širokim poljem.</i></div><div style="text-align: justify;"><i>Nek se tvoji jecaji ne šire plavim morem, </i></div><div style="text-align: justify;"><i>već uteraj strah zlim dušama.</i></div><div style="text-align: justify;"><i>Ako ti se ne pokore, podavi ih suzama.</i></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">„Trava koja razara“ ili „razviv-trava“ (botanički: <i>Saxifrage</i>) brala se za dana. Bila je to biljka koja je samim svojim dodirom drobila gvožđe, srebro, bakar i sve ostalo. Ako bi pri kosidbi kosa na nju naišla, lomila se. Trebalo je naći svaku „razviv-travu“ i baciti u vodu. Pošto bi isplivala bili su sigurni da je zaista „trava koja razara“.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Postojala je i jedna bezimena trava koja je posedovala još čudesniju moć. Onaj koji bi je ubrao, mogao je da pogodi misli drugog čoveka.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Istinska Kupalina sveta trava bila je paprat, jer je ona, prema slovenskim legendama, cvetala samo jednom godišnje i to baš na Kupalinu noć. Taj cvet raspolagao je neograničenom moći. Pred onim koga bi poslužila sreća da ga ubere, klanjali su se kraljevi i najveći moćnici. On je pobeđivao demone i mogao je otkriti gde se krije blago pa su mu tako bile dostupne najveće riznice sveta kao i najlepše žene. </div><br />
<br />
<b>Priredila:</b> <i>Nadica Janić</i><br />
<br />
<b>Literatura:</b><br />
<br />
Feliks Giran, Žoel Šmit:<br />
<i>MITOVI I MITOLOGIJA</i><br />
Istorija i rečnik<br />
"Plato", Beograd, 2006. <br />
<br />
</div></div></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-6423683069205484362012-05-27T15:41:00.017-07:002012-05-29T14:57:55.846-07:00MALA RUSTIČNA BOŽANSTVA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><div style="text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/--6J0jhsArjY/TcRFwdwMYmI/AAAAAAAALbQ/gDiaf9IQzX4/s1600/b5.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="http://3.bp.blogspot.com/--6J0jhsArjY/TcRFwdwMYmI/AAAAAAAALbQ/gDiaf9IQzX4/s320/b5.JPG" width="250" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i>Ogrlica "Bogovi radosti" (medaljon sa dve strane)</i></b></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i>(masa za modelovanje, akril, cveće; dužina 60 cm)</i></b></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i>Autor: Nadica Janić </i></b></span></div><div style="text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-o4wvzTAVneA/TcRFe1l43jI/AAAAAAAALbE/azolzEMcSfI/s1600/b6.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="301" src="http://4.bp.blogspot.com/-o4wvzTAVneA/TcRFe1l43jI/AAAAAAAALbE/azolzEMcSfI/s320/b6.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i>Ogrlica "Bogovi radosti" (str. 1) - Jarilo</i></b></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i>(masa za modelovanje, akril, cveće; dužina 60 cm)</i></b></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i>Autor: Nadica Janić </i></b></span></div><div><div style="text-align: center;"><br />
</div></div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-7vLQSkfI1FU/TcRFnQFKVvI/AAAAAAAALbI/oyq8Sil6It0/s1600/b8.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="307" src="http://4.bp.blogspot.com/-7vLQSkfI1FU/TcRFnQFKVvI/AAAAAAAALbI/oyq8Sil6It0/s320/b8.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"></div><div class="" style="clear: both; text-align: center;"><b><i><span style="font-size: x-small;">Ogrlica "Bogovi radosti" (str. 2) - Kupala </span></i></b></div><div class="separator" style="clear: both;"></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i>(masa za modelovanje, akril, cvet; dužina 60 cm)</i></b></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: x-small;"><b><i>Autor: Nadica Janić </i></b></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><span style="font-size: x-small;"><b><i><br />
</i></b></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><span style="font-size: x-small;"><b><i><br />
</i></b></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Pošto nije raspolagao snagom da tajanstvene sile prirode ukroti, stari Sloven je nastojao da ih bar ublaži. Njihovo misteriozno i kobno delovanje potčinjavao je drugim silama oličenim u brojnim božanstvima, kojima je naselio oblake, zemlju, šume, vode, njivu, štalu i kuću u kojoj je boravio sa svojom porodicom. U takvim uslovima postepeno je nastala jedna izrazito rustična mitologija zajednička svim slovenskim narodima i saobrazna primitivnim uslovima u kojima su živeli.</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">I pre no što se u potpunosti razvila, hrišćanstvo je počelo proganjati slovensku pagansku mitologiju i ugušilo je gotovo u zametku. Njegovom pobedom nestala su velika božanstva, ali su <i>dii minoris</i>, mala božanstva, uspela da prežive pogrom te su tako slovenski narodi, pod okriljem hrišćanstva, sačuvali veliki broj paganskih verovanja. Njihov duhovni i materijalni svet i danas naseljava mnoštvo malih bogova i boginja – „dobrih“ i „zlih“ duhova.</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">U slovenskoj mitologiji posebno su zanimljivi i živopisni bogovi radosti – Jarilo i Kupala. </div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Poreklo imena <b>Jarilo</b> neki su pokušavali da objasne transkripcijom grčke reči Eros i Erilo. Ako bi se ovakvo tumačenje prihvatilo, ono bi znatno pojednostavilo mitološka istraživanja o ovom božanstvu, jer je ono doista predstavljalo i boga telesne ljubavi. Jarilo, međutim, pre potiče od prideva <i>jari</i>, koji znači <i>vatren, strasni,</i> <i>neobuzdani</i>, a pored toga, postoji i reč <i>jarovoj</i>, koja označava pšenicu posejanu u proleće, za razliku od one koja se seje u jesen i naziva <i>ozimoj</i>. To pokazuje da se za ime Jarila vezivao pojam telesne ljubavi i prolećnog obnavljanja. </div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Kult Jarila je mnogo vekova nakon paganske ere ostao u toj meri raširen i uvrežen da su se krajem XVIII veka preduzimale veoma oštre mere protiv upražnjavanja „satanske zabave“ koja je trajala i po nekoliko dana. </div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Beloruske narodne legende sačuvale su veoma živopisnu sliku o tom bogu. Mlad i lep, u belom ogrtaču, Jarilo jezdi na svom belcu. Na glavi mu je venac od poljskog cveća, u levoj ruci drži snop žita i bosonog je.</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Tokom hrišćanske epohe, paganski obred posvećen Jarilu i narodne svetkovine priređivane u njegovu čast obeležavala su dva događaja. </div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Budući da je istovremeno bio bog proleća i plodnosti, Jarilo je u nekim slovenskim krajevima bio slavljen u vreme prve prolećne setve. U XIX veku, još uvek, u Belorusiji mlade seljanke bi se okupile, izabrale najlepšu, obukle je u bele Jarilove haljine, okitile cvećem i postavile na belog konja. Oko nje bi onda, i same ovenčane svežim cvećem, raširile kolo – „horovode“ (čudan slovenski izdanak antičkog <i>hora</i>) i zaigrale. Praznik se slavio na tek zasejanim poljima, u prisustvu staraca i starica iz sela. Na kraju bi „horovode“ devojaka gromko zapevao pesmu koja je slavila dobra dela ovoga boga:</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><i>Tamo gde on stupi nogom,</i></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><i>Žito raste kao gora;</i></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><i>Tamo gde on baci pogled svoj,</i></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><i>Klasje zri... </i></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Tokom leta, obavljao se obred Jarilove „sahrane“. Taj svečani čin, veoma rasprostranjen među Istočnim i Zapadnim Slovenima, a naročito među Rusima, odolevao je vekovima i uspeo da se suprostavi svim hrišćanskim zabranama. </div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Na taj praznik, muškarci, žene i devojke okupili bi se da zajedno jedu, piju i igraju. Kada bi zašlo sunce, na mesto slavlja donosio se Jarilov idol od slame, koji je predstavljao mrtvog boga. Žene, omamljene vinom i igrom, prilazile su mu i naricale. „Umro je! Umro je!“ Onda bi mu prišli muškarci, uzeli ga u ruke, prodrmali i uzvikivali: „Jeste, žene ne lažu! Poznaju ga one dobro, znaju da je slađi i od samog meda!“ Naricanja i molitve potrajali bi još neko vreme, nakon čega bi se idol, u pratnji žena, odnosio do mesta gde se sahranjivao, a učesnici svetkovine bi se ponovo vratili jelu, piću i igri. </div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Isto kao i Jarilo i <b>Kupala</b> je bio bog prolećne radosti i kult obnove života. Njegovo ime istog je korena kao i glagol <i>kupati se</i>, što objašnjava zašto su se ljudi za vreme Kupalinih praznika, koji su padali u junu, kupali u rekama i prali <i>Kupalinom rosom</i> sakupljenom tokom praznične noći. Obožavanje vode i verovanje u njenu tajanstvenu moć predstavlja jedan od elemenata Kupalinog kulta. </div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">To verovanje bilo je opšterasprostranjeno kod paganskih Slovena. U njihovim narodnim legendama često se govori o „mrtvoj“ i „živoj vodi“, koje poseduju čudotvorne moći. Kada junak, u legendi, nastrada od neprijateljskog mača i njegovo raskomadano mrtvo telo ostane da leži na zemlji, dolazi vila i poškropi ga „mrtvom vodom“ pa tako rasute delove sastavi, a potom poprskavši ga „živom vodom“ vraća u život.</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Isto tako, stari Sloveni su veoma poštovali i svete izvore i pored njih često podizali molitvena i žrtvena mesta. U nekim krajevima, sve do kraja XIX veka, sačuvao se čudan običaj traženja „milosti od vode“. Osoba koja bi, želeći da se izleči od kakve bolesti, došla da zatraži njenu milost, trebalo je da u vodu baci komad hleba, da joj se duboko pokloni i tri puta izgovori:</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">„Prilazim ti, majčice vodice, pognute glave i ponizan. Smiluj mi se; smilujte mi se i vi, njeni preci i praoci!“</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Predmet glorifikacije i personifikacije bile su i velike slovenske reke poput Dunava, Dnjepra, Dona i Volge. U ruskim epskim pesmama, „belinama“, one se u vidu legendarnih junaka predstavljaju gotovo kao božanstva, kao poluljudi – polubogovi.</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">S Kupalinim kultom tesno je bilo povezano obožavanje vode, kupanje, kvašenje, bacanje buketa cveća u vodu... ali ništa manje nije bilo ni obožavanje vatre. Svete vatre, koje su se palile u noći kada se slavio Kupala, imale su pročišćavajuću moć: poklonici kulta obrazovali bi oko vatri „horovode“ i preskakali ih.</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">O praznicima Kupale, čak i nakon zvaničnog kraja paganske epohe, srećemo njegove idole načinjene od slame, odevene u ženske haljine i ukrašene trakama, ogrlicama i sličnim predmetima. U nekim krajevima slamnati idol je dobijao i drvene ruke, o koje su se kačili cvetni venci i razni ženski ukrasi.</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Po zalasku sunca, povorka bi odnosila idol do neke reke, gde bi ga bacali u vodu, ili do svetog plamena, u kome je spaljivan. </div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Paganski Srbi, nisu idol bacali u reku, već su ga samo potapali u nju. </div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><b>Priredila:</b> <i>Nadica Janić</i></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><b>Literatura:</b></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Feliks Giran, Žoel Šmit:</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;"><i>MITOVI I MITOLOGIJA</i></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">Istorija i rečnik</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: justify;">"Plato", Beograd, 2006. <b style="font-size: small; font-style: italic;"> </b></div><div style="font-size: small; font-style: italic; font-weight: bold;"><br />
</div></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com1tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-20432506816629818502012-05-26T15:52:00.009-07:002020-01-02T10:00:53.081-08:00SIMBOLIKA ZEMLJE KOD SLOVENA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://3.bp.blogspot.com/-9uJUM7nOrjQ/T8Fbxnt4JaI/AAAAAAAAN7A/1EfoRfgZARc/s1600/g21+Zemlja+-+Rodna+gruda+(1).JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://3.bp.blogspot.com/-9uJUM7nOrjQ/T8Fbxnt4JaI/AAAAAAAAN7A/1EfoRfgZARc/s320/g21+Zemlja+-+Rodna+gruda+(1).JPG" width="257" /></a></div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://1.bp.blogspot.com/-twOLrZnnLRI/T8Fb6IaBL0I/AAAAAAAAN7I/zrRa1OeORHQ/s1600/g22+Zemlja+-+Rodna+gruda+(2).JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="259" src="https://1.bp.blogspot.com/-twOLrZnnLRI/T8Fb6IaBL0I/AAAAAAAAN7I/zrRa1OeORHQ/s320/g22+Zemlja+-+Rodna+gruda+(2).JPG" width="320" /></a></div>
<div style="text-align: center;">
<em style="line-height: 15pt;"><b><span style="color: #333333; font-family: "georgia"; font-size: 7.5pt;">Ogrlica „Zemlja – Rodna gruda“</span></b></em></div>
<div style="text-align: center;">
<em style="line-height: 15pt;"><b><span style="color: #333333; font-family: "georgia"; font-size: 7.5pt;">(masa za modelovanje, akril, 120 cm)</span></b></em></div>
<div style="text-align: center;">
<em style="line-height: 15pt;"><b><span style="color: #333333; font-family: "georgia"; font-size: 7.5pt;">Autor: Nadica Janić</span></b></em></div>
<div style="text-align: center;">
<br />
<div class="MsoNormal" style="background-color: white; line-height: 15pt; text-align: center;">
<div style="text-align: justify;">
<em><b><span style="color: #333333; font-family: "georgia"; font-size: 7.5pt;"><br />
</span></b></em></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: left;">
<div style="text-align: left;">
<span style="text-align: justify;">Zemlja je jedan od osnovnih elemenata univerzuma (pored vode, vatre i vazduha), centralni deo trodelne vasione (nebo, zemlja, pakao), nastanjen ljudima i životinjama, simbol ženskog polodonosnog načela i materinstva.</span></div>
</div>
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
U kosmogonijskim mitovima, zemaljska kora je nastala kao rezultat prvog čina stvaranja sveta: od pregršti zemlje izvađene sa dna mora. Bog je prvo stvorio malu parcelu kopna a zatim (uz saradnju svog antagoniste) je rastegao i stvorio zemljišni prostor. Po popularnim slovenskim verovanjima, zemlja je ravna kora, okružena vodom i natkrivena nebeskom kupolom. Predstave o zoomorfnim bićima (ogromnoj ribi ili nekoliko mitskih riba, zmiji, kornjači, itd.), koja na sebi drže zemlju, karakteristične su za mitologiju Istočnih, a naročito Južnih Slovena U bugarskim i srpskim kosmogonijskim verovanjima, zemlju drži bik ili bivo na svojim rogovima; ona počiva na telu zmije, koja leži na leđima vola, koji, opet, stoji na ogromnoj ribi, a ta piramida počiva na ogromnoj kornjači.</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Obeležja personifikacije zemlje zebeležena su u narodnim verovanjima, po kojima se ona ponaša kao živo biće: spava, boluje, zatrudni, rađa, jauče, plače, ljuti se na ljude zbog njihovih grehova. Ženska simbolika zemlje, univerzalna za sve slovenske tradicije, otkriva se kroz metaforu materinstva i plodnosti (sposobnosti da donese letinu). Belorusi su smatrali da zemlja, primajući u sebe seme, „zatrudni“ i daje novi rod, da je ona sveopšta Majka i hraniteljka: hrani žive, a uzima sebi mrtve. U ruskim folklornim tekstovima i frazeologiji poznat je izraz Majka - vlažna zemlja koji označava plodnu zemlju koju je oplodila nebeska vlaga. U skladu s tim, ispošćena i jalova zemlja u ruskim pesmama-legendama se javlja kao „udovica“. Arhaične predstave o nebu i zemlji kao bračnom paru sačuvane su u magičnim formulama kao što je: „Ti si Nebo – otac, ti si Zemlja – majka!“ Po bugarskim verovanjima, iz braka neba i zemlje rođen je mesec. Motiv materinstva u verovanjima o zemlji ima veze ne samo s kosmičkim likom univerzalnog plodonosnog načela nego s realnom majkom konkretnog čoveka. To se ispoljava u zabranama udaranja zemlje, koje su motivisane mogućnošću uvrede sopstvene mrtve majke. Poštovanje zemlje kao „majke“ doprinelo je zbližavanju tog kruga predstava s likom Bogorodice, kojoj su se Srbi obraćali „zemljo-Bogomajko“<i>.</i> Smatralo se da psovanje majke vređa istovremeno sve tri čovekove „majke“ – njegovu rođenu majku, Majku vlažnu zemlju i Bogorodicu. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
U slovenskim verovanjima, zemlja ima obeležja svetosti i ritualne čistote; u molitvama i basmama obraćali su joj se istim molbama kao božanskim silama: „Pomiluj, sačuvaj i spasi, sveta zemljo i majko Božja!“ Za grešnog čoveka su govorili da nije dostojan da ga „sveta zemlja na sebi drži“. Po masovno poznatim predstavama, zemlja ne prima u sebe tela „nečistih“ pokojnika; njihovim sahranjivanjem u zemlju narušavaju se vremenska ravnoteža i opšti poredak; tela takvih mrtvaca u zemlji se ne raspadaju ili ih sama zemlja „izbacuje“. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Kao najviši moralni autoritet i simbol pravednosti, zemlja je često korišćena u narodnim pravnim običajima, zakletvama i kletvama. Rusi su , u slučaju spora oko međa, dokazivali da su u pravu stavljajući na glavu busen ili grumen zemlje. Zaklinjanja sa zemljom na glavi poznato je iz slovenskih istorijskih izvora XI veka. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Običaj ispovedanja zemlji zadržao se kod staroveraca sve do XIX veka. U srpskoj tradiciji, seljaci su ženu, koju bi zatekli da se bavi vračanjem, terali da se pokaje zemlji za svoje grehove. Kod Slovena je veliku popularnost uživao običaj celivanja zemlje u raznim ritualnim situacijama: na primer, pri prvom oranju ili prvoj setvi; u običajima mirenja ili moljenja za oproštaj; prilikom izgovaranja kletve, zakletve ili molitve. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Predstave o zemlji kao mestu na kome čovek boravi tesno su vezane za pojam svog roda i otadžbine. Iseljenici bi pred odlazak u tuđu zemlju uzimali pregršt rodne zemlje da bi se ustalili na novom mestu. Isto tako su postupali hodočasnici koji su napuštali rodni kraj na duže vreme: nosili su sa sobom šaku „rodne zemlje“ koja bi, u slučaju smrti, bila sipana u oči pokojnika ili na njegov grob. Svetost rodne zemlje određivalo je i to što je ona „svoja“ i što su u njoj sahranjeni rodovski preci, roditelji. „Roditeljska“ zemlja uzeta iz svog dvorišta ili s groba rođaka, smatrana je svetom i verovalo se da ona može da zaštiti od nevolja. U skladu s tim, u basmama su sve bolesti, zla i nesreće slani „u tuđu zemlju“ (tj. u „pustu“, „daleku“, „crnu“, „devetu“ zemlju).</div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Za zemlju kao granicu između ljudskog i htoničkog sveta vezana je i narodna frazeologija koja označava približavanje smrti: „On već miriše na zemlju“ – govorili su za beznadežnog bolesnika, ili „zemljano dete“ – za dete koje neće dugo poživeti (Istočni Sloveni). Bugari su, takođe, za smrtno bolesnog čeveka govorili da „miriše na zemlju“. U poljskim sanovnicima, uzorana njiva ili isušena, ispucala zemlja tumačene su kao predznaci smrti. </div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: justify;">
Najritualizovaniji predmeti za domaću upotrebu - zemljani sud, vrč, krčag, vezani su za simboliku zemlje i peći. Osmišljeni su kao boravište duše i duhova. Najviše su korišćeni u obredima vezanim za kult predaka, pogotovu u obredima sahrane. Najarhaičnije crte imala je upotreba zemljanog suda kao urne u obredima sahranjivanja, za koje su bili karakteristični prevrtanje i razbijanje posude. </div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br />
<div style="text-align: left;">
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
<div style="text-align: left;">
<strong>Literatura:<o:p></o:p></strong></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
<div class="MsoNormal">
<div style="text-align: left;">
<em><span style="color: #333333;">SLOVENSKA MITOLOGIJA</span></em></div>
<div style="text-align: left;">
Enciklopedijski rečnik</div>
<div style="text-align: left;">
ZEPTER BOOK WORLD</div>
<div style="text-align: left;">
Beograd, 2001.<br />
<br /></div>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
</div>
</div>
</div>
</div>
</div>
anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-21018529731260553352011-08-07T11:53:00.005-07:002012-05-27T06:56:51.447-07:00SIMBOLIKA ZEMLJE<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div closure_uid_e0pyw0="193" dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a closure_uid_e0pyw0="175" href="http://4.bp.blogspot.com/-ouwTDFkROSM/Tj7dPcG9cJI/AAAAAAAAL-U/FGqx_F-pa_w/s1600/G19.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="278px" src="http://4.bp.blogspot.com/-ouwTDFkROSM/Tj7dPcG9cJI/AAAAAAAAL-U/FGqx_F-pa_w/s320/G19.JPG" t$="true" width="320px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" closure_uid_e0pyw0="174" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-TYRTr4Rzczc/Tj7dotNlxCI/AAAAAAAAL-Y/XqhafNGgDmU/s1600/G20.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="261px" src="http://4.bp.blogspot.com/-TYRTr4Rzczc/Tj7dotNlxCI/AAAAAAAAL-Y/XqhafNGgDmU/s320/G20.JPG" t$="true" width="320px" /></a></div><div class="separator" closure_uid_e0pyw0="192" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><em><strong>Ogrlica „Zemlja“ – Arhetip rodnosti“</strong></em></span></div><div class="separator" closure_uid_e0pyw0="192" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><em><strong>(masa za modelovanje, akril, 45 cm)</strong></em></span></div><div class="separator" closure_uid_e0pyw0="192" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><em><strong>Autor: Nadica Janić </strong></em></span></div><span style="font-size: xx-small;"><br />
<em><strong></strong></em></span><br />
<span style="text-align: justify;">Zemlja simbolizuje veliku majku, univerzalnu roditeljku, hraniteljku i starateljku. </span><span style="text-align: justify;">Univerzalan je arhetip rodnosti, neiscrpne generativne moći i sredstava za opstanak. </span><br />
<div closure_uid_e0pyw0="203"><div style="text-align: left;"><span style="text-align: justify;">Zemlja i nebo su materija i duh.</span></div></div></div></div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div closure_uid_e0pyw0="233" style="text-align: justify;"><div style="text-align: left;">U <em>inijanskoj tradiciji</em> zemlja je majka, a loža zemunica je omfal, središte vaseljene. </div></div><div closure_uid_e0pyw0="234" style="text-align: justify;"><br />
</div><div closure_uid_e0pyw0="235" style="text-align: justify;">U <em>keltskoj tradiciji</em> so je besmrtni duh, a zemlja kvarljivo telo. Stavljana je na grudi mrtvima. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div closure_uid_e0pyw0="236" style="text-align: justify;">U <em>kineskoj tradiciji</em> zemlja se simbolizuje kvadratom, žutom bojom i tigrom. Predstavlja ženski, jinski princip.</div><div closure_uid_e0pyw0="237" style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div closure_uid_e0pyw0="210"><strong>Priredila: </strong><em>Nadica Janić </em></div><div closure_uid_e0pyw0="211"><br />
</div><div closure_uid_e0pyw0="216"><strong>Literatura: </strong></div><div closure_uid_e0pyw0="215"><strong><br />
</strong></div><div closure_uid_e0pyw0="217">Mario Lampić – <em>Mali rečnik tradicionalnih simbola</em></div><div closure_uid_e0pyw0="209">„Libretto“, Beograd, 2000.<br />
<br />
</div></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com5tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-29623597212453141552011-05-20T11:38:00.000-07:002019-12-04T07:54:57.188-08:00ZEMLJA – ZLATNI KRUG<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div style="text-align: center;">
<br /></div>
<br />
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://2.bp.blogspot.com/-7nQL8iws7I8/Tdaze2Hn2aI/AAAAAAAALqg/5heoXHi3Hmg/s1600/G17.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="271px" j8="true" src="https://2.bp.blogspot.com/-7nQL8iws7I8/Tdaze2Hn2aI/AAAAAAAALqg/5heoXHi3Hmg/s320/G17.JPG" width="320px" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="http://4.bp.blogspot.com/-iEQgYWcp5ZQ/TdazqlIWn5I/AAAAAAAALqk/e1tS-vY0UMs/s1600/G18.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="400px" j8="true" src="https://4.bp.blogspot.com/-iEQgYWcp5ZQ/TdazqlIWn5I/AAAAAAAALqk/e1tS-vY0UMs/s400/G18.JPG" width="316px" /></a></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Zemlja – Zlatni krug“</em></strong></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, 45 cm)</em></strong></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div>
<br />
<br />
<br /></div>
</div>
<strong>ZEMLJA</strong><br />
<br />
<br />
Ti si moja topla, mekolisna milo-hlad gora,<br />
ne mogu kroz zeleni vid iz tebe da izađem.<br />
U venama mi talasaš zlatna mora<br />
pa te u svakom snu zanosno rumenu nađem.<br />
<br />
Ti si crveni div iz mojih ratohoda,<br />
mogu tvojim korakom do neba da dotabanam,<br />
u vene si mi prosula čudo voda<br />
pa mogu do oblaka da dovrbam i dojablanim.<br />
<br />
Ti si najmirisnija priča iz mojih senokosa,<br />
ne mogu iz tvojih šapata da se vratim,<br />
u vene si mi razlila potok zorinih rosa,<br />
pa mogu čudnovato da srebrim i da zlatim.<br />
<br />
Zabrojao sam život u perlama tvog đerdana,<br />
ne mogu da iskoračim iz tvog zlatnog kruga,<br />
u vene si mi rasula raskošne boje dana,<br />
pa ne znam da li sam kiša, livada ili duga.<br />
<br />
<br />
<em>Srboljub Mitić</em><br />
<br />
<em>PASTIR TRAŽI DNO NEBA</em><br />
Antologija poezije, slikarstva i vajarstva naivaca <br />
Srbije, Crne Gore i Republike Srpske<br />
<br />
Draganić, Beograd, 2001. <br />
<br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<strong>Prilog na fotografiji:</strong><br />
<strong><br />
</strong><br />
<em>Predeo</em>, oko 1990.<br />
ulje na platnu, 81 x 60 cm<br />
<em>Božidar Ilić</em> - Leskovac<br />
<br /></div>
anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com7tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-75309167241368174142011-05-16T11:03:00.000-07:002011-05-16T12:24:14.302-07:00ZEMLJA - VELIKO CRNO SRCE<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div class="separator" dir="ltr" style="clear: both; text-align: center;" trbidi="on"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-zXJDIO7z1AY/TdFjpDgO0qI/AAAAAAAALpc/BK9w5rFSj9M/s1600/g15.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="245px" j8="true" src="http://3.bp.blogspot.com/-zXJDIO7z1AY/TdFjpDgO0qI/AAAAAAAALpc/BK9w5rFSj9M/s320/g15.JPG" width="320px" /></a></div><div class="separator" dir="ltr" style="clear: both; text-align: center;" trbidi="on"><br />
</div><div class="separator" dir="ltr" style="clear: both; text-align: center;" trbidi="on"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-c0OO60bnuAc/TdFj4LAVxkI/AAAAAAAALpg/a-PHA5P509A/s1600/g16.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="400px" j8="true" src="http://4.bp.blogspot.com/-c0OO60bnuAc/TdFj4LAVxkI/AAAAAAAALpg/a-PHA5P509A/s400/g16.JPG" width="305px" /></a></div><div dir="ltr" style="text-align: center;" trbidi="on"><em><strong><span style="font-size: xx-small;">Ogrlica „Zemlja - Veliko crno srce“ </span></strong></em></div><div dir="ltr" style="text-align: center;" trbidi="on"><em><strong><span style="font-size: xx-small;"></span></strong></em></div><div dir="ltr" style="text-align: center;" trbidi="on"><em><strong><span style="font-size: xx-small;">(masa za modelovanje, akril, 45 cm)</span></strong></em></div><div dir="ltr" style="text-align: center;" trbidi="on"><em><strong><span style="font-size: xx-small;">Autor: Nadica Janić </span></strong></em></div><div dir="ltr" style="text-align: center;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: center;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: center;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><strong>ZEMLJA</strong></div></div><br />
Moje ti srce kuca u brazdi<br />
veliko crno srce.<br />
Ujutro udišeš na moja pluća <br />
krupan zelen vetar.<br />
<br />
Moje ti oči pod veđama<br />
pesmu jeseni iskovale.<br />
Kad vidim jutro u tvom oku<br />
zazvezdam ispod obrva.<br />
<br />
Kad zamirišu senokosi<br />
dušu mi najlepše krave nasele.<br />
Noću si tamno oko junice<br />
brige mi s obrva ližeš.<br />
<br />
U zoru devojački zarumeniš<br />
pola mi dečaštva najaviš.<br />
Nosim te kao najlepšu ticu<br />
ispod leve ključnjače.<br />
<br />
Kad se rasrdim<br />
Sakriću se u tebe.<br />
<br />
<br />
<em>Srboljub Mitić</em><br />
<br />
<em>PASTIR TRAŽI DNO NEBA</em><br />
Antologija poezije, slikarstva i vajarstva naivaca <br />
Srbije, Crne Gore i Republike Srpske<br />
<br />
Draganić, Beograd, 2001. <br />
<br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<br />
<strong>Prilog na fotografiji:</strong><br />
<br />
<em>Predeo zelene zemlje</em>, 1975.<br />
ulje na platnu, 120 x 100 cm<br />
<em>Zdravko Vajagić</em> - Bihać</div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-65194242852000201062011-05-11T13:07:00.000-07:002011-05-16T10:44:23.794-07:00ZEMLJA – IZVOR PLODNOSTI<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><strong><em><span style="font-size: xx-small;"></span></em></strong></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div class="separator" dir="ltr" style="clear: both; text-align: center;" trbidi="on"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-KPxmuyeqfRI/TcroyYnKEVI/AAAAAAAALcU/gKwcyVPeIB4/s1600/g13.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="272px" j8="true" src="http://4.bp.blogspot.com/-KPxmuyeqfRI/TcroyYnKEVI/AAAAAAAALcU/gKwcyVPeIB4/s320/g13.JPG" width="320px" /></a></div><div class="separator" dir="ltr" style="clear: both; text-align: center;" trbidi="on"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-J9FQX7UgtVs/Tcw-aU2B3dI/AAAAAAAALd0/30RlAqVfYj0/s1600/g14.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="400px" j8="true" src="http://4.bp.blogspot.com/-J9FQX7UgtVs/Tcw-aU2B3dI/AAAAAAAALd0/30RlAqVfYj0/s400/g14.JPG" width="296px" /></a></div><div class="separator" dir="ltr" style="clear: both; text-align: center;" trbidi="on"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Zemlja – Izvor plodnosti“ </em></strong></span></div><div dir="ltr" style="text-align: center;" trbidi="on"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, 45 cm)</em></strong></span><br />
<span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span><br />
<br />
</div></div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">Gruda zemlje i žena često se u raznim tradicijama poistovećuju: obrađivanje zemlje, semenom zasejane brazde i spolna penetracija, žetva i rađanje, prikupljanje plodova i dojenje, lemeš pluga i čovekov falus. </div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">U Africi kao i u Aziji, po nekim verovanjima, jalove žene mogu učiniti i porodičnu zemlju neplodnom te ih se muž zbog toga može odreći. Ako trudna žena baci u brazdu seme, učini će žetvu obilnijom; ona je izvor plodnosti. „Žene vaše“, kaže se u Kuranu, „njive su vaše“. </div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">U svom poimanju temeljne hijerogamije zemlja-nebo Dogoni predstavljaju zemlju kao ženu koja leži na leđima, glavom prema severu, nogama prema jugu; polni organ joj je mravinjak a klitoris termitnjak. </div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><strong>Literatura:</strong></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><em>J.Chevalier - A.Gheerbrant, REČNIK SIMBOLA</em></div></div><br />
<br />
<strong>Prilog na fotografiji:</strong><br />
<br />
<em>Oranje</em>, 1955.<br />
ulje na platnu, 96 x 79 cm<br />
<em>Milun Mitrović</em> - Soko Banja</div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com5tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-21261946592159830522011-04-26T09:45:00.000-07:002011-05-13T12:48:31.411-07:00ZEMLJA – ZAŠTITNICA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-008YJVk4MUQ/Tbb0Edl3zKI/AAAAAAAALPk/vsGT8PHTTwI/s1600/g11.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="239px" i8="true" src="http://4.bp.blogspot.com/-008YJVk4MUQ/Tbb0Edl3zKI/AAAAAAAALPk/vsGT8PHTTwI/s320/g11.JPG" width="320px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-g4lfOS10nbk/Tbb0OrXHV9I/AAAAAAAALPo/rTxfNPnESyg/s1600/g12.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="400px" i8="true" src="http://3.bp.blogspot.com/-g4lfOS10nbk/Tbb0OrXHV9I/AAAAAAAALPo/rTxfNPnESyg/s400/g12.JPG" width="312px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Zemlja – Zaštitnica“ </em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, 45 cm)</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><br />
<br />
</div></div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">U vedskoj religiji zemlja simbolizuje majku, izvor bića i života, zaštitnicu koja štiti od svih snaga uništenja. Po vedskim pogrebnim obredima, u trenutku kada se pogrebna urna s ostacima spaljenoga stavlja u zemlju govore se ovi stihovi:</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Pođi pod ovu Zemlju, tvoju majku,</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">u prostrana boravišta, velikoj milošti!</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Nežna poput vune prema onome ko je znao davati,</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">neka te ona čuva od Ništavila!</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Uobliči za njega svod i ne satri ga;</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">prihvati ga, Zemljo, primi ga!</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Prekri ga skutom svoje haljine</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Kao što majka štiti sina svoga.</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">(<em>Rgveda, Grhyasutra, 4, 1</em>)</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><strong>Literatura:</strong></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><em>J.Chevalier - A.Gheerbrant, REČNIK SIMBOLA</em></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><strong>Prilog na fotografiji:</strong></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><em>Zemlja,</em> 1961.</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">ulje na platnu, 170 x 120 cm</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><em>Zoran Petrović</em> - Beograd</div></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com7tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-16282949412773349792011-04-22T12:27:00.000-07:002011-04-22T12:27:46.404-07:00ZEMLJA – MATERIA PRIMA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-owqW2HkC3fo/TbHUPFbf_PI/AAAAAAAALPE/b7txjTGqQJM/s1600/g9.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="265px" i8="true" src="http://4.bp.blogspot.com/-owqW2HkC3fo/TbHUPFbf_PI/AAAAAAAALPE/b7txjTGqQJM/s320/g9.JPG" width="320px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/-wPcHAIzEXKo/TbHUa88eMVI/AAAAAAAALPI/x55W-8Oappw/s1600/g10.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="258px" i8="true" src="http://3.bp.blogspot.com/-wPcHAIzEXKo/TbHUa88eMVI/AAAAAAAALPI/x55W-8Oappw/s320/g10.JPG" width="320px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Zemlja – Materia prima“ </em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, 45 cm)</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><br />
<br />
<div style="text-align: justify;">Zemlja je simbolički oprečna nebu kao pasivni princip aktivnom; kao ženski aspekt muškom aspektu pojavnog; kao tama svetlosti; kao yin yangu; kao tamas (silazna tendencija) sattvi (uzlaznoj tendenciji); kao gustoća, taloženje i kondenzacija retkoj, lebdećoj prirodi, disoluciji.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Ona je po Yi Jingu, heksagram kun, pasivno savršenstvo koje aktivnost prima od aktivnog principa qiana. Ona je potpora a nebo pokrov. Sva se bića iz nje rađaju, jer ona je žena i majka, ali ona je sasvim potčinjena aktivnom principu neba. Ženka životinje ima prirodu zemlje. Njene osobine su nežnost i potčinjenost, krotka i trajna čvrstina; humilitas, što je etimološki vezano za humus, čemu je sklona i od čega je čovek bio sačinjen. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Zemlja je univerzalna tvorevina Prakrti, prvobitni haos, <strong>materia prima</strong> koja se odvojila od voda, kako stoji u Postanju; koju je višnuitski vepar doneo na površinu voda; koju su mitski junaci šintoa učinili čvrstom; materija od koje Tvorac oblikuje čoveka. Ona je devica koju razdire ralo ili plug, koju oplođuje kiša ili krv – seme neba. Svuda je zemlja materica u kojoj se začinju vrela, minerali, metali. </div><br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<strong>Literatura:</strong><br />
<br />
<em>J.Chevalier - A.Gheerbrant, REČNIK SIMBOLA</em></div></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-5746882238431363172011-03-30T14:15:00.000-07:002011-05-13T12:50:45.814-07:00ZEMLJA – VELIKA MAJKA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-VGMCEbgLM0Q/TXfdopq87fI/AAAAAAAALLA/sCQZuT-9K2U/s1600/g7.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="267px" r6="true" src="http://2.bp.blogspot.com/-VGMCEbgLM0Q/TXfdopq87fI/AAAAAAAALLA/sCQZuT-9K2U/s320/g7.JPG" width="320px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/-kHN5-mgi1o8/TXfdo6vU6MI/AAAAAAAALLE/_xmytfH_6ls/s1600/g8.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320px" r6="true" src="http://2.bp.blogspot.com/-kHN5-mgi1o8/TXfdo6vU6MI/AAAAAAAALLE/_xmytfH_6ls/s320/g8.JPG" width="285px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Zemlja – Velika Majka“ </em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, 50 cm)</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><br />
<div style="text-align: justify;"><br />
Poistovećena s majkom, zemlja je simbol plodnosti i obnove. Ona donosi na svet sva bića, hrani ih, a potom prihvata od njih plodonosnu klicu. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Po Heziodovoj Teogoniji Gea je rodila sve bogove. Bogovi su oponašali tu prvu hijerogamiju, a potom ljudi i životinje. Budući da je zemlja izvorište svog života, dato joj je ime Velika Majka.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Zemlja simbolizuje majčinsku funkciju: Tellus Mater. Ona daje i uzima život. U Priči o Jovu, Jov je uzviknuo bacivši se na zemlju: „Go izađoh iz krila majčina; go ću se onamo i vratiti“, poistovećujući Majku Zemlju sa majčinim krilom.</div><br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<br />
<strong>Literatura:</strong><br />
<br />
<em>J.Chevalier - A.Gheerbrant, REČNIK SIMBOLA</em><br />
<br />
</div></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-30644401233815824922011-03-09T13:24:00.000-08:002011-03-30T13:29:34.880-07:00GEA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://lh6.googleusercontent.com/-2lzdmUOKph4/TXfdn-J39CI/AAAAAAAALK4/qMACL87wEks/s1600/g5.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="291" q6="true" src="https://lh6.googleusercontent.com/-2lzdmUOKph4/TXfdn-J39CI/AAAAAAAALK4/qMACL87wEks/s320/g5.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://lh4.googleusercontent.com/-iCGVOvRLwa0/TXfdoIy8DtI/AAAAAAAALK8/QQzyShRQojI/s1600/g6.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="263" q6="true" src="https://lh4.googleusercontent.com/-iCGVOvRLwa0/TXfdoIy8DtI/AAAAAAAALK8/QQzyShRQojI/s320/g6.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Gea“</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, 50 cm)</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><br />
<div style="text-align: justify;"><br />
Prema hesiodovskoj kosmogoniji, Gea personifikuje Zemlju u formiranju. Ona je odmah posle Haosa izbila iz ništavila i rodila sina Urana. S nim je činila prvi božanski par, i donela je na svet generaciju bogova i čudovišta: Titane (od njih je dobila ime Titeja), Titanide, Kiklope, Hekatonhejre, morska božanstva - među njima su Nereja i Taumanta, koje je začela s jednim od svojih sinova, Pontom, talasom. Sa Geom su se sjedinjavala i druga božanstva, između ostalih, Tartar, kome je rodila strašnog Tifona. Njoj se takođe pripisuje i rođenje Harpija, Pitona, Haribde. </div><div style="text-align: justify;"> </div><div style="text-align: justify;">Gea, Zemlja-Majka, plodni početak svega, u grčkim i rimskim kultovima dobila je znatnu važnost. Jedna homerovska himna slavi je kao božanstvo rodnosti tla i, zbog njene mnogobrojne dece, zaštitnicu razmnožavanja ljudskih bića. Demetra, boginja žetve, često je s njom povezivana. Rimljani su je izjednačili sa boginjom Telus; u klasičnoj eposi Gea je postala htonično božanstvo. </div> <br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em> </div></div><br />
<strong>Literatura:</strong><br />
<br />
Feliks Giran, Žoel Šmit:<br />
<em>MITOVI I MITOLOGIJA</em><br />
Istorija i rečnik<br />
"Plato", Beograd, 2006.</div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-61579564144493738292011-03-09T12:36:00.000-08:002011-04-28T13:19:26.123-07:00GEB<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-Mrwi9ZsI-FM/TXff2DGMDPI/AAAAAAAALLM/k0MlNWCyiZ0/s1600/g3.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240px" j8="true" src="http://4.bp.blogspot.com/-Mrwi9ZsI-FM/TXff2DGMDPI/AAAAAAAALLM/k0MlNWCyiZ0/s320/g3.JPG" width="320px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div style="text-align: center;"></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://lh5.googleusercontent.com/-wh8gllnRjC4/TXfdnRA06-I/AAAAAAAALK0/0OnKkvY5fsM/s1600/g4.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320px" q6="true" src="https://lh5.googleusercontent.com/-wh8gllnRjC4/TXfdnRA06-I/AAAAAAAALK0/0OnKkvY5fsM/s320/g4.JPG" width="295px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Geb“ </em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, 50 cm)</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><span style="font-size: xx-small;"><br />
<strong><em></em></strong></span><br />
<div style="text-align: justify;">Egipatski bog Geb, jedan od članova heliopoljske Eneade, personifikuje Zemlju. Od njegove pratilje Nut (boginje Neba) razdvaja ga Vazduh (bog Šu); Geb pokušava da joj se pridruži, a njegovo uzaludno i neravnomerno poskakivanje stvara bregove i planine. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Predstavljen je kao čovek, bez posebnog svojstva. Ponekad na glavi nosi sliku guske, fonetski znak koji u pismu služi da se označi njegovo ime.</div><br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em></div></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><strong>Literatura:</strong></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Feliks Giran, Žoel Šmit:</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><em>MITOVI I MITOLOGIJA</em></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Istorija i rečnik</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">"Plato", Beograd, 2006.</div></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-14275262624108161202011-03-08T12:39:00.000-08:002011-05-13T12:54:03.335-07:00MAJKA VLAŽNA ZEMLJA<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://lh6.googleusercontent.com/-Bvze3HqnI6A/TXaP7-SspeI/AAAAAAAALJ8/Ct7FYof3kEw/s1600/g1.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="244px" q6="true" src="https://lh6.googleusercontent.com/-Bvze3HqnI6A/TXaP7-SspeI/AAAAAAAALJ8/Ct7FYof3kEw/s320/g1.JPG" width="320px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://lh3.googleusercontent.com/-_y6nu_w-x2I/TXaP_5QJD-I/AAAAAAAALKA/FHcQpbYDOHg/s1600/g2.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320px" q6="true" src="https://lh3.googleusercontent.com/-_y6nu_w-x2I/TXaP_5QJD-I/AAAAAAAALKA/FHcQpbYDOHg/s320/g2.JPG" width="284px" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Mati Syra Zemia“</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, 50 cm)</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><br />
</div></div><div style="text-align: justify;"><br />
Mati Syra Zemia, slovenska boginja majka, verovatno je jedna od najstarijih i najvažnijih božanstava. Njeno ime znači Majka Vlažna Zemlja, opisujući tako ovu boginju kao večno plodnu, životodavnu i reproduktivnu silu. Poštovanje boginje majke potiče iz perioda matrijarhata, uređenja koji se u nekim oblicima održalo kod Slovena čak do desetog veka. Izvori tvrde da se sve do 988. godine u Rusiji poštovala boginja majka uz niz prirodnih božanstava i duhova predaka.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Ona se nikad nije predstavljala kao božanstvo u ljudskom obliku, već se poštovala kao sama božanska Zemlja. Ovakvo shvatanje vezano je za najstariju religiju – animizam, prema kome su sve stvari koje okružiju čoveka produhovljenje i božanske.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Sloveni su uvek imali poseban odnos prema boginji majci, sasvim drugačiji odnos od onog koji su imali prema ostalim bogovima. Ovaj odnos bio je mešavina ljubavi i poštovanja, kao i osećaja neobične bliskosti. Majka zemlja bila je jedino božanstvo kome su se Sloveni direktno obraćali, bez posredovanja i korišćenja usluga sveštenika. Ona je imala ulogu proročista kome su se Sloveni obraćali za savet, ali i ulogu božanskog svedoka i sudije. Pri sukobima oko privatnog vlasništva seljaci su joj se obraćali sa molbom da im bude svedok i u nju su se zaklinjali. Kada je bilo potrebno da se brak potvrdi, seljaci su gutali grumen zemlje ili ga stavljali na glavu. Njena pomoć korišćena je i pri zaštiti stoke od bolesti. U tu svrhu Sloveni bi izorali brazdu oko stoke oslobađajući na taj način protektivnu moć zemlje.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Budući da je Mati Vlažna Zemlja bila jedno od najpoštovanijih božanstava, nije ni čudo što se verovanje u ovu boginju održalo među Slovenima i posle prihvatanja hrišćanstva. U Rusiji je posle 988. godine vladao period takozvanog dvoverja, pa su se paganski bogovi poštovali istovermeno sa Hristom i hrišćanskim svecima. Funkcije boginje majke prenete su na Bogorodicu, a iz tog perioda potiče i jedan mit koji spominje boginju majku u nešto izmenjenoj ulozi. Naime, ovaj mit koji govori o stvaranju univerzuma od strane Roda i Lade spominje i stvaranje tri sveta: Java, Nava i Prava. Jav je bi svet vezan za Majku Vlažnu Zemlju i predstavljao je sve ono što možemo spoznati čulima, pojavni svet.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Kult Majke Vlažne Zemlje održao se do današnjih dana u skoro neizmenjenom obliku, zbog čega možemo zaključiti da je ova boginja bila među najznačajnijim božanstvima slovenskog panteona.</div><br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<strong>Izvor:</strong><br />
<br />
Tekst :<em> „Majka vlažna zemlja (Mati Syra Zemia)“</em><br />
Autor: <em>Vesna Kakaševska</em><br />
Sajt:<em> <a href="http://www.starisloveni.com/">http://www.starisloveni.com/</a></em></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-54449286211211345392011-02-23T08:39:00.000-08:002011-02-23T08:41:24.475-08:00SIMBOLIKA BOJA U SLOVENSKOJ MITOLOGIJI (trijada belo-crveno-crno)<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><div style="text-align: center;"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"> <br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-2u9Vu1B_L6I/TWUyaiw65dI/AAAAAAAALGQ/EAFZsM1Zdrc/s1600/Trijada+%25281%2529.JPG" imageanchor="1"><img border="0" height="320" j6="true" src="http://4.bp.blogspot.com/-2u9Vu1B_L6I/TWUyaiw65dI/AAAAAAAALGQ/EAFZsM1Zdrc/s320/Trijada+%25281%2529.JPG" width="221" /></a></div><div style="text-align: center;"> <span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Trijada“ </em></strong></span><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, 130 cm) </em></strong></span></div><div style="text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><div style="text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/-K7NUpX2QmlY/TWUylWU75BI/AAAAAAAALGU/J3bK94mocRw/s1600/Trijada+%25282%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" j6="true" src="http://4.bp.blogspot.com/-K7NUpX2QmlY/TWUylWU75BI/AAAAAAAALGU/J3bK94mocRw/s320/Trijada+%25282%2529.JPG" width="320" /></a></div><br />
<div style="text-align: center;"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">"Boja je u narodnoj kulturi jedan od osnovnih elemenata koji karakteriše čitav niz obrednih simbola i mitoloških likova. Najznačajnija je trijada boja belo-crveno-crno. Simbolika bele i crvene boje, koje se nalaze na polarnim tačkama spektra boja, jeste antinomična: korelacija „bela – crna“ može da uđe u niz ekvivalentan parovima „dobar – rđav“, „živ – mrtav“, muški – ženski“ itd. Istovremeno, u obredima i verovanjima, bela i crna boja mogu se naći u sličnom kontekstu (npr., pogrebni obred, nečiste sile). Crvena boja može biti suprotstavljena beloj, svetloj – kao ne-belo, „obojeno“, „tamno“. Bela, crvena i crna boja imaju zaštitna svojstva i koriste se kao apotropeji.</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">Simbolika svake od tih boja je ambivalentna. <strong>Bela</strong> može da označava sakralnost, čistotu, plodnost, svetlost; istovremeno, ona je u vezi s predstavama o onostranom svetu („bela žalost“ kod mnogih slovenskih naroda, smrt u liku žene u beloj odeći) i demonskim bićima (belu odeću, kod Istočnih Slovena, nose rusalke, lesnik, straha i dr.).</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><strong>Crvena</strong> je boja života, vatre, plodnosti, zdravlja (javlja se u porođajnim i svadbenim obredima, u agrarnoj magiji) i boja onostranog sveta (upotreba predmeta crvene boje u pogrebnom obredu; crveno kao znak žalosti), htoničkih i demonskih likova (crvenu odeću ili kapu nose domovoj, lesnik, vodenjak, đavo, patuljci; crvene su oči, zubi, kosa kod veštica, đavola, rusalki; upotreba „crveno“ kao stalni epitet mitoloških likova u basmama). U narodnim predstavama su posebno značajni crveni konac, crveno platno, crveno jaje.</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">Najkonkretniju i jednoznačnu simboliku ima <strong>crna</strong> boja koja asocira na mrak, zemlju, smrt (crna boja kao znak žalosti; u ožalošćenim porodicama uskršnja jaja su bojena u crno – Boka Kotorska). Crne boje su obično demonski likovi (pojavljuju se i u obliku crne životinje ili predmeta): đavo, banjik, ovinik, poljevoj. U crnog konja se pretvara vukodlak (Srbi); vampiri muče ljude pretvarajući se u crnu kokoš (Slovenci); veštice se pretvaraju u mačke, pse, svinju crne boje (opšteslovenski). Pojava crne životinje posle smrti čarobnjaka svedoči o tome da je iz njega izašao đavo (Srbi). U magijskoj praksi (apotropejskoj, ljubavnoj, isceliteljskoj) korišćeni su predmeti i žrtvene životinje crne boje, npr. nož crnih korica radi zaštite od strave (Srbi), od „more“ (Slovenci); crni trn je zabadan mrtvacu ispod nokta da ne bi ustao (Srbi); kost crnog psa plašila je vešticu (Srbi); crnu kokošku su obnosili oko njiva, zbog grada (Srbi); crnu kokošku su žrtvovali kugi na dan sv. Atanasija (Bugari); jaje crne kokoške nošeno je uza se kao lek od kokošijeg slepila (Belorusija), itd. </div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">Kombinacija <strong>crveno-belo</strong> suprotstavljena je sklopu žuto-crno u značenju život-smrt, svetlost-tama, zdravlje-bolest. Uoči Đurđevdana majka vezuje crveni i beli konac oko divlje ruže (šipak), da bi ih ujutro vezala oko vrata detetu, a na ružu vezuje žuti i crni konac, govoreći: „Ostavljam žutilo, uzimam crvenilo,ostavljam crnilo, uzimam belilo“. </div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">Kombinacija crveno-belo je karakteristična za hamajlije (Martenica). Svadbeni hleb se ukrašava crvenom i belom vunom koja se zatim upliće u poklon novorođenčetu (Srbi). Krstić od crnog trna nose na uzici od belih i crvenih konaca (Srbi). Kod Bugara na Blagovesti devojkama buše uši i kače srebrni novčić o crvenom svilenom koncu. Kod Srba, kada sveštenik sveti vodicu, đakon u ruci drži crvenu i belu vunicu. Po verovanju, ako dete nosi jednu belu a drugu crvenu čarapu, zaštićeno je od uroka (Hercegovina). U Đevđeliji (Makedonija) deca su radi uroka nosila crvenu kapu prošivenu belim koncem.</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">Sklop <strong>crveno-crno</strong>, karakterističan za mitološke likove, dominira u odeći maškara (đavo na Bele poklade kod Slovenaca).</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on">U narodnom kalendaru Slovena, <strong>„beli dani“</strong> su dani Bele nedelje kod Srba i Makedonaca; nekršteni dani (kada nema posta) u Srbiji i Pomoravlju; Velike nedelje kod Ukrajinaca i Belorusa, Velika subota kod Hrvata, Slovenaca, Čeha i Slovaka.</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><strong>„Crveni dani“</strong> padaju na Veliku subotu, uskršnju sedmicu, Tominu nedelju i Trojice.</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><strong>„Crni dani“</strong> su Todorova nedelja, prvi dan četrdesetodnevnog posta kod Čeha i Slovaka; sreda u Velikoj nedelji kod Poljaka."</div><div dir="ltr" style="text-align: justify;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><strong>Literatura:</strong></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><br />
</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on"><em>SLOVENSKA MITOLOGIJA</em></div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Enciklopedijski rečnik</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">ZEPTER BOOK WORLD</div><div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">Beograd, 2001.</div></div></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com7tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-65608612701674182952011-01-11T14:00:00.000-08:002011-01-11T14:00:59.654-08:00SVETLOSNA MISTIKA TEOZOFIJE<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSzRd_uiDQI/AAAAAAAAKmM/vJOnY1g7bqU/s1600/Aura.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" n4="true" src="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSzRd_uiDQI/AAAAAAAAKmM/vJOnY1g7bqU/s320/Aura.jpg" width="213" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div align="left" class="separator" style="clear: both; text-align: center;"></div><div style="text-align: justify;">Na višim nivoima prirode postoje sve poznate boje, kao i mnoge koje nam još nisu poznate. Na najvišim nivoima boje su sve nežnije i sve više svetleće. U knjizi „Čovek vidljiv i nevidljiv“, C.W. Leadbeatr daje teozofski ključ za razumevanje značenja koje boje imaju na tim tananim nivoima stvarnosti. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Da bi osetio tanane vibracije tih nivoa, čovek mora da razvije određen stepen „unutrašnje vidovitosti“. Tada pred njegovim duhovnim okom iskrsavaju do tada neviđena značenja jednog suptilnijeg sveta. Za teozofiju je vidovnjak „jednostavno čovek koji je u sebi razvio moć da oseća još jednu oktavu iz fantastičnog opsega mogućih vibracija“. Prvom od tih istančanih nivoa prirode, u koga je „uronjen“ materijalni svet, je astralna (zvezdana) svetlost. Raznobojna zračenja su ključ za razumevanje smisla zasnovanog na Solarnom Logosu tih natčulnih svetova.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U stanju ljubavi i nežnosti, čitavo naše astralno telo je išarano „horizontalnim pulsirajućim crtama rumenog svetla. Neka vrsta ružičasto obojenog filma prekriva površinu čitavog astralnog tela, tako da se sve u unutrašnjosti vidi kroz nju, kao kroz obojeno staklo... Nešto kao rumenilo ispunjava celo astralno telo.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Jarkocrveni bljeskovi, obično na crnoj pozadini, pokazuju srdžbu; a to će biti manje ili više prožeto smeđom bojom, budući da u takvoj srdžbi ima i sebičnosti. Zagasito crvenosmeđa, skoro kao rđa, znači škrtost.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Gusti crni oblaci u astralnom telu označavaju prisustvo mržnje i zlobe. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Narandžasta uvek označava ponos ili ambiciju. Često se susreće sjedinjena s nervozom, razdražljivošću.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Zelenosmeđa, rasvetljena jarkocrvenim ili grimiznim bljeskovima označava ljubomoru.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Sivo zelena, posebna boja koja znači prevaru i podlost, izrazita je u astralnim telima primitivaca. Kako čovek napreduje, ova se boja poboljšava u sjajnu smaragdno zelenu koja još uvek znači raznolikost, svestranost, domišljatost i brzo snalaženje. Konačno, ona postaje ljupka, bleda, svetleća plavozelena, a tada pokazuje neke od najviših svojstava ljudske prirode - najdublju simpatiju i saosećajnost.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Sjajna zelena, kao boja jabuke, uvek prati snažnu vitalnost, u njenom ranom razvoju.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Žuta boja uvek znači posedovanje intelektualnosti, postaje blistavo zlatna i postepeno se uzdiže do prekrasno jasne i svetleće limun-žute. U astralnom telu naučnika preovlađuje zlatnožuta koja pokazuje veoma razvijenu inteligenciju usmerenu u postizanju znanja“ (C.W. Leadbeatr). </div><br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<br />
<strong>Literatura: </strong><br />
<br />
Spasoje Vlajić, <em>Nova (meta)fizika</em><br />
IPA „Miroslav“, Beograd, 1992.anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-85468167118682681932011-01-05T15:28:00.000-08:002011-01-10T11:42:43.026-08:00CRVENO – VRHUNAC BOJE<div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TST6brDLqzI/AAAAAAAAKi0/2FTZtYRT-GU/s1600/Alkonost+%25281%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" n4="true" src="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TST6brDLqzI/AAAAAAAAKi0/2FTZtYRT-GU/s320/Alkonost+%25281%2529.JPG" width="240" /></a></div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TST6hFAPP2I/AAAAAAAAKi4/uE6fssbtqFY/s1600/Alkonost+%25282%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" n4="true" src="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TST6hFAPP2I/AAAAAAAAKi4/uE6fssbtqFY/s320/Alkonost+%25282%2529.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Alkonost“ (masa za modelovanje, akril, 130 cm)</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TST6kvcsT-I/AAAAAAAAKi8/Hew2gP9eslY/s1600/Alkonost+%25283%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" n4="true" src="http://4.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TST6kvcsT-I/AAAAAAAAKi8/Hew2gP9eslY/s320/Alkonost+%25283%2529.JPG" width="221" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"></div><div style="text-align: justify;">Crvena boja simboliše Sunce i sve bogove rata. Aktivni, muški princip – vatra, sunce, kraljevsko dostojanstvo, ljubav, radost, strast, energija, bes, polno uzbuđenje; snaga, krvoločna osveta, mučeništvo, čvrstina, vera, plemenitost. </div><div style="text-align: justify;">Crveno s belim je smrt.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U religijskoj simbolici crveno ima i pozitivno i negativno značenje: vera, crkva, srce, ali i apokaliptičke boje konja rata, crvene zveri ili velike aždaje crvene kao vatra.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U rezigniranom bljesku uma drevnih proroka gresi su crveni. </div><div style="text-align: justify;">„Tada dođite, veli Gospod, pa ćemo se suditi: ako gresi vaši budu kao skerlet, postaće bijeli kao snijeg; ako budu crveni kao crvac, postaće kao vuna“ (Isaija 1, 18). </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>hebrejskoj tradiciji</em> (kabalizam) – crveno simboliše strogost.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>hrišćanskoj </em>– Hristovo stradanje, mičeništvo, svirepost; ali i versku revnost, ljubav, moć, dostojanstvenost.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>budističkoj tradiiji</em> - delatnost, tvoraštvo, život.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>keltskoj</em> – smrt.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>kineskoj</em> – Sunce, vatru, leto, jug, radost, sreću. </div><br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<br />
<strong>Literatura: </strong><br />
<br />
Mario Lampić – <em>Mali rečnik tradicionalnih simbola</em><br />
„Libretto“, Beograd, 2000.<br />
<br />
Spasoje Vlajić – <em>Nova (meta)fizika</em><br />
IPA „Miroslav“, Beograd, 1992.anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-6290604699824891462011-01-05T12:44:00.000-08:002011-01-05T12:44:33.790-08:00TRKA ZA KOSENILOM - SAVRŠENOM CRVENOM BOJOM<div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSTUbGzzWdI/AAAAAAAAKio/yjtZsXfvX80/s1600/Petru%25C5%25A1ka+%25281%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="262" n4="true" src="http://1.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSTUbGzzWdI/AAAAAAAAKio/yjtZsXfvX80/s320/Petru%25C5%25A1ka+%25281%2529.JPG" width="320" /></a></div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://4.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSTUrz_m2PI/AAAAAAAAKis/2BLZz-S8K8c/s1600/Petru%25C5%25A1ka+%25282%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" n4="true" src="http://4.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSTUrz_m2PI/AAAAAAAAKis/2BLZz-S8K8c/s320/Petru%25C5%25A1ka+%25282%2529.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Petruška“ (masa za modelovanje, akril, 45 cm)</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><span style="font-size: xx-small;"><br />
<strong><em></em></strong></span><br />
Nedostižna, skupa i moćan simbol, crvena odeća je bila dostupna samo bogatašima. Nosili su je kraljevi, kardinali, plemići. U Persiji je samo šah nosio crveno, dok je u starom Rimu postala simbol moći: najuticajniji ljudi u gradu su sebe nazivali coccinati: oni koji nose crveno.<br />
<div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Velika vest je bila da su španski konkvistadori 1519. godine otkrili kako Asteci prodaju izvanrednu bojenu materiju na velikoj pijaci u Meksiku. Nazvavši je grana cochinilla, ili kosenila, konkvistadori su je dopremili u Evropu, gde je proizvedena najsvetlija, najjača crvena boja koju je Stari svet ikada video. Prema rečima istaknutog hemičara Roberta Bojla, kosenila je davala ''savršenu crvenu boju''. Izvrsni bojadžija je otišao korak dalje i nazvao je ''najboljom i najlepšom bojom na svetu''. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Kosenila je postala najvažnija bojena materija u Evropi, a Španija se obogatila prodajući je bojadžijama širom sveta i kontrolisala njenu nabavku. Španci su tako ljubomorno čuvali monopol nad kosenilom, da je čak i njena sama priroda ostala nepoznanica. Da li je kosenila bila životinja, biljka ili mineral? </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Odlučne da stanu na put Španiji i njenom monopolu, druge zemlje su se okrenule špijunaži i gusarenju. U Engleskoj, Nizozemskoj i Francuskoj potraga za kosenilom je dobila državni značaj. Kraljevi, trgovci, učenjaci, gusari i špijuni - svi su krenuli u lov na najpoželjniju boju u Evropi.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Priča o ovoj ludoj trci za kosenilom je prozor u drugi svet - svet u kojem je crvena boja bila retka i skupa, izvor bogatstva i moći za one koji su znali njenu tajnu. Da bi je se domogli, ljudi su potapali brodove, postajali špijuni, prkosili smrti.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<br />
<strong>Izvor: </strong><br />
<br />
<em><a href="http://www.astrokrug.com/">http://www.astrokrug.com/</a></em>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-72392268209081725982011-01-05T11:14:00.000-08:002011-01-05T11:17:50.179-08:00ALHEMIJSKA POTRAGA ZA CRVENOM BOJOM<div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSTA5_tSKII/AAAAAAAAKic/-a7Bt1tX43g/s1600/Devu%25C5%25A1ka+%25281%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="245" n4="true" src="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSTA5_tSKII/AAAAAAAAKic/-a7Bt1tX43g/s320/Devu%25C5%25A1ka+%25281%2529.JPG" width="320" /></a></div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSTBMHDyozI/AAAAAAAAKig/W65nUVOIWnc/s1600/Devu%25C5%25A1ka+%25282%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="209" n4="true" src="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSTBMHDyozI/AAAAAAAAKig/W65nUVOIWnc/s320/Devu%25C5%25A1ka+%25282%2529.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Devuška“ (masa za modelovanje, akril, 45 cm)</em></strong></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><span style="font-size: xx-small;"><br />
<strong><em></em></strong></span><br />
<div style="text-align: justify;">U celom svetu crvena boja predstavlja stanja i emocije ljudi: predstavlja opasnost i hrabrost, revoluciju i rat, nasilje i greh, pozudu i strast, pa čak i sam život. Jedno je, pripisati izvesna značenja crvenoj boji, a nesto sasvim drugo stvoriti je. Hiljadama godina umetnici su pokušavali da proizvedu vatreno crvenu ili duboko crvenu koje su viđali u prirodi. Najbolje što su mogli da dobiju je bila oker crvena, kakvu su pravili Kromanjonci, mešajući je sa narandžastom i braon bojom.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Krajem IV veka n.e. slikari u Aziji su otkrili da mnogo bolja boja može da se dobije iz minerala cinabarita (prirodni sulfid žive, svetlo crven ili tamno crven). Cinabarit se u Kini koristio za isticanje teksta na svicima; i kasnije u Pompeji u fresko slikarstvu, ali je imao nekoliko nedostataka: bio je skup, otrovan, i imao je neželjenu osobinu da crni na svetlosti. Kako je to bila najbolja crvena boja koja je mogla da se nađe, cinabarit se upotrebljavao i veličao više od hiljadu godina.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Umetnici su imali problem da nađu postojanu i jaku crvenu a bojadžije su bile suočene sa još većim problemom: njihova crvena boja je morala da izdrži sunce, znoj i brojna pranja. Kako ni oker ni cinabarit nisu davali zadovoljavajuću crvenu, bojadžije su morale da je potraže negde drugde. Njihova potraga je nalikovala alhemičarevoj: poklonici tajnovite umetnosti su pokušavali da osnovnu materiju - lisće, koru drveta, krv, zemlju, čak i kravlju balegu - pretvore u zlatni rudnik prelepe crvene boje.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Za razliku od alhemičara, bojadžije su imale uspeha - ali delimičnog. Iako su naučili kako da iz biljaka na jeftin način dobiju crvenkastosmeđu i narandžastocrvenu, dobijanje prave crvene boje je bio mnogo veći izazov. Pre pronalaska veštačkih boja u devetnaestom veku, mogla je da se dobije jedino iz egzotičnih supstanci i tajnim tehnikama kojima je samo nekoliko bojadžija ovladalo.</div><br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<br />
<strong>Izvor: </strong><br />
<br />
<em><a href="http://www.astrokrug.com/">http://www.astrokrug.com/</a></em>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-53257760767748205232011-01-03T11:47:00.000-08:002011-01-03T15:00:33.365-08:00MAGIJA CRVENE BOJE<div style="text-align: center;"><br />
</div><div align="center"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSIkpSvcA2I/AAAAAAAAKhk/1x2zM9H3eok/s1600/Solnce+%25281%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="267" n4="true" src="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSIkpSvcA2I/AAAAAAAAKhk/1x2zM9H3eok/s320/Solnce+%25281%2529.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSIk1EYZvCI/AAAAAAAAKho/BrKd97xWWM0/s1600/Solnce+%25282%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="207" n4="true" src="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TSIk1EYZvCI/AAAAAAAAKho/BrKd97xWWM0/s320/Solnce+%25282%2529.JPG" width="320" /></a></div><div align="center"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Solnce“ (masa za modelovanje, akril, 45 cm) <span style="font-size: xx-small;"></span><br />
<span style="font-size: xx-small;">Autor: Nadica Janić </span></em></strong><span style="font-size: xx-small;"><br />
</span></span><br />
<div style="text-align: left;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><span style="font-size: small;">U mnogim zemljama sveta, crvena boja je privlačila pažnju i u pradavna vremena. Neandertalci su svoje mrtve posipali crvenim okerom, kao i Kromanjonci, koji su istom bojom, bogatom gvožđem, bojili zidove pećina.</span></div></div><br />
<div style="text-align: justify;">U staroj Kini crvena se smatrala srećnom bojom, simbolom blagostanja i zdravlja. Arabljani su smatrali da onoga ko nosi crveno štiti Bog. Ponekad su je smatrali i znakom prokletstva - ali, pre svega muškom bojom, simbolom zdravlja i vitalnosti. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Južno od Sahare, crvenu odeću je nosio samo viši stalež, dok je u starom Egiptu ona bila znak opasnosti, sveta boja prevrtljivog boga Seta (u egipatskoj mitologiji bog tame i zla). Kod starih Rimljana, crveno svetlo se izjednačavalo sa svetom vatrom. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U primitivnim društvima često su joj pripisivana magična svojstva, uključujući i moć da isteruje demone, leči bolesti, i štiti od urokljivih pogleda. U srednjovekovnoj Evropi oboleli od šarlaha umotavani su u crvene plahte, a na prozore su stavljane crvene zavese.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Za isceljujuća svojstva boja znali su još pećinski ljudi. Bolesne i ranjene iznosili su napolje kako bi im sunce vratilo snagu i zdravlje. U starom Egiptu, Mesopotamiji, Indiji i Kini hramovi su bili projektovani tako da su se sunčevi zraci prelamali u sedam boja sunčevog spektra. Kasnije su crkve širom sveta ukrašavane vitražima da bi svetlost dobijala željene boje i uticala na raspoloženje vernika. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Stari Grci su smatrali da u prirodi postoje četiri osnovne boje: bela, crna, crvena i žuta. Kasnije je ustanovljeno da spektar čini sedam boja, koliko ima i čakri u ljudskom telu: crvena, žuta, narandžasta, zelena, plava, indigo i ljubičasta. Boja zidova u stanu i radnom prostoru, odeća, veštačka noćna svetlost... sve to može na nas da deluje štetno ili pozitivno. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U alternativnoj medicini terapijom boja – hromoterapijom, uspostavlja se ravnoteža u telu ublažavanjem ili otklanjanjem mentalnih, emotivnih i fizičkih tegoba. Kolorterapija, osvetljavanje tela ili jednog njegovog dela sa jednom ili sa nekoliko boja, pomaže da se rešimo stresa, iscrpljenosti, potištenosti, da se bolje usredsredimo na zadatke, uravnotežimo emotivno stanje... Kolorterapeut može svakome da odredi paletu boja odeće, dekorativne kozmetike ili životnog prostora.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Crvena boja leči srce i poboljšava cirkulaciju krvi. Žuta boja stomačne bolove, mišiće, povoljno utiče na ljudski um. Zelenom se leče bubrezi, bešika i želudac... U prošlom veku, prof. dr Nils Riberg Finsen iz Danske koristio je crveno svetlo za lečenje boginja, a za dostignuća u medicini dobio je Nobelovu nagradu. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<br />
<strong>Izvor: </strong><br />
<br />
<em><a href="http://www.astrokrug.com/">http://www.astrokrug.com/</a></em><br />
<em>Časopis „Život plus“ </em>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com4tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-72506334857852035332010-12-05T07:44:00.000-08:002011-01-03T12:01:40.670-08:00CRVENO – BOJA KRVI I VATRE<div style="text-align: center;"><br />
</div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TPuwaHabNyI/AAAAAAAAKcQ/pc1TMCcGF0s/s1600/%25C5%25BDar+ptica+%25281%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="276" ox="true" src="http://1.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TPuwaHabNyI/AAAAAAAAKcQ/pc1TMCcGF0s/s320/%25C5%25BDar+ptica+%25281%2529.JPG" width="320" /></a></div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TPuwgvHfUYI/AAAAAAAAKcU/QtKI5XgIeq8/s1600/%25C5%25BDar+ptica+%25282%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="235" ox="true" src="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TPuwgvHfUYI/AAAAAAAAKcU/QtKI5XgIeq8/s320/%25C5%25BDar+ptica+%25282%2529.JPG" width="320" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><em><strong>Ogrlica „Žar- ptica“ (masa za modelovanje, akril, 50 cm)</strong></em></span></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><em><strong>Autor: Nadica Janić </strong></em></span></div><span style="font-size: xx-small;"><br />
<em><strong></strong></em></span><br />
<div style="text-align: justify;">„Ljudi gledaju na svet kao na jedno veliko šarenilo boja. Naše oko registruje oko milion različitih nijansi. Kao vrsta, cenimo boje i pridajemo im veliki značaj. Ipak, malo boja nam toliko znači koliko crvena. Dokaz da je tako leži u mnogim svetskim jezicima, prvenstveno engleskom. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Gazimo po crvenom tepihu, kriminalce hvatamo okrvavljenih ruku, crveni konac nosimo radi odbrane od uroka. Stajemo na crveno svetlo, izbegavamo crvene haringe, i proslavljamo crveno slovo u kalendaru. U zavisnosti od političkih ubeđenja, bojimo se crvene ili nosimo crvenu zastavu. Kada nas obuzme bes, kažemo da nam je crveno pred očima.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Mnogi od ovih izraza su novijeg datuma a možda su neki tri stotine godina stari. Radikalna politika, na primer, se zove crvenom nakon krvavog evropskog ustanka 1848. godine, dok je crvena traka izraz iz osamnaestog veka koji se odnosi na crvene trake kojima su u Velikoj Britaniji vezivani dokumenti. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Ipak, crvena boja ima mnogo dublje korene u ljudskoj psihi. Iako veliki broj sisara ne vidi crvenu boju, ljudsko oko je vrlo osetljivo na nju. Sklonost ka crvenoj boji nam je urođena. Možda ovo objašnjava zašto je u gotovo svim jezicima izraz za crvenu boju stariji od bilo kog drugog. Pre plave, žute ili zelene, bila je crvena, boja krvi i vatre.“</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<br />
<strong>Izvor:</strong> <a href="http://www.astrokrug.com/">http://www.astrokrug.com/</a>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com3tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-71911476027061158882010-11-19T15:48:00.000-08:002010-11-19T15:48:58.721-08:00DODIR KOŽE (3)<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><img border="0" height="307" ox="true" src="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TOcLF7ol3WI/AAAAAAAAKbA/Ao4Zdgh-EwQ/s320/d1.JPG" width="320" /></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TOcLTtrBZ7I/AAAAAAAAKbE/RCBis63y8gw/s1600/d2.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; cssfloat: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" ox="true" src="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TOcLTtrBZ7I/AAAAAAAAKbE/RCBis63y8gw/s320/d2.JPG" width="320" /></a></div><div style="text-align: left;"></div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com5tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-78375066867961707582010-11-19T15:44:00.000-08:002010-11-19T15:45:13.546-08:00DODIR KOŽE (2)<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TOcJ8TBQ_GI/AAAAAAAAKas/v3LSc_d0fXY/s1600/Dodir+ko%25C5%25BEe+%25284a%2529.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; cssfloat: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" ox="true" src="http://3.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TOcJ8TBQ_GI/AAAAAAAAKas/v3LSc_d0fXY/s320/Dodir+ko%25C5%25BEe+%25284a%2529.JPG" width="240" /></a></div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TOcK87f1xHI/AAAAAAAAKa8/WSDCbsD4Zpw/s1600/Dodir+ko%25C5%25BEe+%25284%2529.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; cssfloat: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" ox="true" src="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TOcK87f1xHI/AAAAAAAAKa8/WSDCbsD4Zpw/s320/Dodir+ko%25C5%25BEe+%25284%2529.JPG" width="234" /></a></div><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><br />
</div>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com2tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-3496616711956239552010-11-19T15:14:00.000-08:002010-11-19T15:20:09.663-08:00ZELENO – BOJA ŽIVOTA I PROPADLJIVOSTI<div align="center" class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><br />
</div><br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/SwwvLFvkJ7I/AAAAAAAAFlI/U8dDntk-VwE/s1600/Metamorfoza+%252811%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" ox="true" src="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/SwwvLFvkJ7I/AAAAAAAAFlI/U8dDntk-VwE/s320/Metamorfoza+%252811%2529.JPG" width="320" /></a></div><div align="center"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Vita (1)“ (koža; 50 cm)</em></strong></span></div><div align="center"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><div style="text-align: center;"><br />
<br />
<a href="http://4.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/Swwu2XPrQmI/AAAAAAAAFlA/r4VmWbKi_cY/s1600/Metamorfoza+%252810%2529.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="240" ox="true" src="http://4.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/Swwu2XPrQmI/AAAAAAAAFlA/r4VmWbKi_cY/s320/Metamorfoza+%252810%2529.JPG" width="320" /></a></div><div style="text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Vita (2)“ (koža, masa za modelovanje, akril; 50 cm) </em></strong></span></div><div style="border-bottom: medium none; border-left: medium none; border-right: medium none; border-top: medium none; clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em></em></strong></span></div><div style="border-bottom: medium none; border-left: medium none; border-right: medium none; border-top: medium none; clear: both; text-align: center;"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><div style="border-bottom: medium none; border-left: medium none; border-right: medium none; border-top: medium none; clear: both; text-align: center;"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: left;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Zeleno je u skoro svim tradicijama sveta simbol života, mladosti, nade i veselosti ali i promena, prolaznosti i propadljivosti.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Kao boja proleća – reprodukcija, priroda, raj, obilje, mir. </div><div style="text-align: justify;">Kao nezrelost – simbol neiskustva, ludosti i naivnosti.</div><div style="text-align: justify;">U vezi je sa brojem pet i vilinska je boja. Zeleni vitez – smrt, izdaja. Zeleni barjak – brodolom. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>alhemijskoj tradiciji</em> – zeleni lav ili zmaj – početak velikog dela. Mladi bog žita, rast, nada.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>egipatskoj</em> - Oziris simbolizuje nezrelo, zeleno žito, koje se pretvara u zlato boga sunca, Raa. </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>hebrejskoj tradiciji</em> (kabalizam) – pobeda.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>hindoizmu i budizmu</em> – prolećno zeleno je život, a bledo zeleno je carstvo smrti.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>hrišćanstvu</em> – prolećno zeleno je mladost, nada, rast svetog Duha u čoveku, život, pobeda nad smrću, inicijacija, dobra dela. Bledo zeleno je Sotona, zlo i smrt.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>islamu</em> – sveta boja.</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U <em>keltskoj tradiciji</em> – boja Bridžit, boginje zemlje. </div><br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić </em><br />
<br />
<strong>Literatura:</strong> <br />
<br />
Mario Lampić – <em>Mali rečnik tradicionalnih simbola</em><br />
„Libretto“, Beograd, 2000.anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-8039159745207128446.post-56840241755348868512010-11-01T13:49:00.000-07:002010-11-19T10:35:59.502-08:00SIMBOLIKA ZELENE BOJE KOD SLOVENA (3)<div style="text-align: center;"><br />
</div><div align="center"><br />
</div><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TMM4VqRhn7I/AAAAAAAAKSM/GZEHD9AYd5k/s1600/Vesna+(1).JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="292" nx="true" src="http://2.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TMM4VqRhn7I/AAAAAAAAKSM/GZEHD9AYd5k/s320/Vesna+(1).JPG" width="320" /></a></div><div align="center"><br />
</div><div align="center" class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="http://1.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TMM4cwuQ7QI/AAAAAAAAKSQ/-eXwDOUdpT8/s1600/Vesna+(2).JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="245" nx="true" src="http://1.bp.blogspot.com/_3mreoLX8MZc/TMM4cwuQ7QI/AAAAAAAAKSQ/-eXwDOUdpT8/s320/Vesna+(2).JPG" width="320" /></a></div><div align="center"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Ogrlica „Večita mladost“ </em></strong></span></div><div align="center"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>(masa za modelovanje, akril, koža, 70 cm; medaljon 2,5 x 2,5 cm)</em></strong></span></div><div align="center"><span style="font-size: xx-small;"><strong><em>Autor: Nadica Janić </em></strong></span></div><div align="center"><br />
</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">"U odgonetanju prisustva epiteta "<strong>zelen</strong>" i njegovog simboličkog značenja u magijskim i mitološkim tekstovima može poslužiti istraživanje <em>Milke Ivić</em> o pridavanju zelene boje nekim životinjama ili oružju, a da one u stvarnosti nisu takve boje. Konstatujući da niko nije video zelenog konja, zelenog vuka, zelenog sokola, zeleni mač, autorka je zaključila da pomenuti epitet u takvim primerima označva sivkastu a ne zelenu boju, i da je izbor baš tog epiteta siboličkog karaktera: "Bodrost, krepkost, pa onda i odvažnost, silovitost – to su osobine koje se lako asociraju sa svojstvom <strong>biti mlad</strong>, a to svojstvo je, po svedočanstvu tolikih jezika sveta, neizbežna, spontana metaforična transpozicija pojma zelenog u ljudskoj svesti (zeleno lišće je mlado lišće). U folklornim umotvorinama, zelen konj, zelen soko i zelen mač pominjani su kao zeleni svakako ne zbog svoje boje, nego zato da bi se tim epitetom naglasila njihova podobnost za efikasno delovanje radi savlađivanja protivnika." </div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">U jednoj bugraskoj obrednoj pesmi, koja se peva muškom detetu s namerom iskazivanja želje da tokom godine bude zdravo i bodro, došlo je do izražaja značenje epiteta "zelen" u gore pomenutom smislu:</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">"Подухна ми цибер ветар</div><div style="text-align: justify;">Та издуха медно гумно,</div><div style="text-align: justify;">На гумното сив зелен конь,</div><div style="text-align: justify;">И на коньо синьо седло;</div><div style="text-align: justify;">На седлото машко дете,</div><div style="text-align: justify;">На детето зелен венец.</div><div style="text-align: justify;">Зелен венец се от здравец,</div><div style="text-align: justify;">Да е дете заман здраво,</div><div style="text-align: justify;">Заман здраво и весело."</div><div style="text-align: justify;"><br />
</div><div style="text-align: justify;">Kada je reč o vezivanju epiteta "zelen" za mitološka bića on ovde ima dvostruku ulogu:</div><div style="text-align: justify;">• da ih kvalifikuje kao "jarosna, besna, nesputana, neuhvatljiva" i </div><div style="text-align: justify;">• da ih odvoji od čoveka vezujući ih za biljke ili za vodu iz divljeg prostora, odnosno da ih klasifikuje u kategoriju "sirovo", "tuđe". '' </div><br />
<br />
<strong>Priredila:</strong> <em>Nadica Janić</em><br />
<br />
<strong>Literatura:</strong> <em>SLOVENSKA MITOLOGIJA</em>anima.arthttp://www.blogger.com/profile/16802019588966503236noreply@blogger.com0